Pijenje alkohola utječe na gubitak pamćenja, koncentraciju, donošenja (loših) odluka, usporavanje refleksa i iskrivljavanje percepcije. Alkohol oštećuje svaki organ u tvome tijelu. Možeš se otrovati alkoholom ako ga piješ brzo u većim količinama. Neki ljudi nakon što popiju veću količinu alkohola povraćaju, a neki jednostavno izgube svijest. Alkohol utječe na tvoju samokontrolu tako da to može do neželjene trudnoće i seksualno prenosivih bolesti. Alkohol je također vrlo kaloričan i dovodi do debljanja (pivski trbuh). Nitko nije postao alkoholičarom odjednom. Proces započinje tako da piješ ponekad s društvom. Ponavljanjem i sve češćom uporabom alkohol postaje ovisnost.

Kako ne piti kad svi u društvu piju? Jednostavno moraš biti čvrstog karaktera i reći ne.

Zašto mladi ipak piju? Najčešće se radi o strahu da neće biti prihvaćeni u društvu ili da će biti proglašeni kukavicama. Drugi razlog je da mladi traže bijeg od problema. Nezadovoljstvo prestaje kad malo popiješ, osjećaš se opušteno, no taj je osjećaj kratkotrajan.

Cigarete sadrže formaldehid, tvar koja se koristi za konzerviranje, odnosno za očuvanje mrtvih tijela. Dim tvoje cigarete ili one pušača kraj tebe sadrži cijanid koji nalazimo i u otrovu za štakore. A znaš li da se nikotin koristi i kao jaki insekticid i da ga možemo naći u nekim sredstvima za ubijanje insekata? Nisu li ovo šokantni podaci?

Ako dijete odrasta uz osobe koje puše, ono je pasivni pušač, a posljedice nisu bezazlene. Sklonija su razvoju astme, bronhitisa, ali i raku pluća u odnosu na djecu roditelja nepušača.

Zašto počinjemo pušiti? Pušenje daje lažni osjećaj samopouzdanja. Mnogi vjeruju kako im zapaljena cigareta pomaže da odagnaju brige i potištenost, no kod mladih je glavni razlog pušenja lažni osjećaj samostalnosti i misle da izgledaju samouvjerenije i zrelije.

Uz razvijanje psihološke ovisnosti, nikotin pospješuje proces starenja mozga pa tako uzrokuje prijevremeno opadanje intelektualnih sposobnosti, posebno mišljenja i učenja. Poznato je da cigarete uzrokuju i mnoge oblike raka, probleme s dišnim sustavom, ali i mnoge druge poremećaje.

Droge su među mladima izgubile odlike nečeg opasnog, zabranjenog i štetnog, te su se primakle ulozi koju je do tada u njihovoj zabavi imao alkohol. Alarmantno je što sve više mladih ima pozitivan i tolerantan odnos prema drogama koje na kraju proizvode ovisnika, baš kao što je i sa stajalištem prema alkoholu. Za ulazak među određene skupine mladih drogiranje postaje čak i poželjnim za status u društvu.

Marihuana je zelena, siva ili smeđa mješavina osušenih i usitnjenih stabljika, listova i sjemenki bogatih opojnom smolom.

Kako ćemo prepoznati uživatelja? Po proširenim zjenicama, zakrvavljenim očima, pričljivosti, pospanosti i povećanom apetitu, nervozi, paranojama, halucinacijama i snažnim tjeskobama.

Party droge (ectasy, speed, ...) nakon samo jednog konzumiranja nepovratno oštećuju mozak, a utječu i na pamćenje, koordinaciju., a javljaju se i paranoje, napadi panike i tjeskobe.Te droge mogu dovesti do visokog krvnog tlaka, povećavaju otkucaje srca, povisuju tjelesnu temperaturu, dovode do povraćanja, dehidracije, a u najteži slučajevima do zastoja srca, bubrega i nagle smrti.Te su droge ilegalne i nikad ne možeš znati njihov sastav, pa samo i jedno konzumiranje može biti smrtonosno.

O sveprisutnoj drogi, pa čak i u najtežim oblicima, govori i podatak istraživanja iz 2005. da se prvo sredstvo počinje uzimati oko šesnaeste godine, a oni koji nastavljaju konzumaciju dolaze do heroina već

u dvadesetoj godini.