2013-10-29 18:03:07

Hrvatski pisci


Sanja Pilić

 

Završila je Školu primijenjene umjetnosti, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, trik–snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Surađivala je s Autonomnom ženskom kućom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. Članica je raznih prosudbenih odbora za dječje stvaralaštvo. Nastupa u školama na dječjim literarnim druženjima. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njemački, nizozemski, talijanski i mađarski jezik. Sa šest naslova zastupljena je u lektiri za osnovne škole. Objavila je do sada 25 knjiga za djecu i odrasle. Djela joj postižu velike naklade, mnoga su prodana u više od 12 tisuća primjeraka i to ne samo lektirni već i izvanlektirni naslovi.

Sanja Pilić živi i radi u Zagrebu.

 

 

Ivan Kušan

Ivan Kušan rodio se 30. kolovoza 1933. u Sarajevu. Diplomirao je i magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1980. do 1994. bio je profesor dramaturgije na Akademiji dramskih umjetnosti. Od 1955. djelovao je kao prevoditelj s engleskog, francuskog i ruskog jezika. Godine 1956. objavio je prvi od svojih poznatih dječjih romana (Uzbuna na Zelenom vrhu) koji sve do danas izlazi u nizu izdanja i postaje obvezatnom školskom lektirom.

Božidar Prosenjak

Djetinjstvo je proveo u podravskom selu Kuzminec. Tamo je započeo svoje školovanje, nastavio ga zatim u Koprivnici, Parizu i Zagrebu, gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. Zaposlio se u gradu Velika Gorica kao novinar i urednik kulture u listu i na radiju.Godine 1980. pokreće i više od šesnaest godina uređuje biblioteku "Albatros" u Velikoj Gorici. Uređuje časopise Matice hrvatske u Velikoj Gorici i Društva hrvatskih književnika u Zagrebu. Od godine 1984. djeluje kao slobodni umjetnik. Član je Društva hrvatskih književnika i Republičke zajednice samostalnih umjetnika Hrvatske, gdje je niz godina i član upravnih tijela.

Objavljuje prozne, pjesničke, dramske i kritičke tekstove u dnevnom i periodičnom tisku, na radiju i televiziji. Surađuje u časopisima za djecu "Modra lasta", "Radost", "Smib", "Zvrk" i dr. Radovi su mu uvršteni u zbornike, antologije, školsku lektiru i školske udžbenike. Neki su mu tekstovi prevedeni na više od 20 svjetskih jezika. Objavio je više knjiga i dobio nekoliko značajnih nagrada za svoj rad.

DoDobriša Cesarić

Srednju realnu gimnaziju pohađao u Osijeku. Studirao pravo i filozofiju. Radio je kao činovnik, lektor, prevoditelj i urednik. Od 1916. stalno živi u Zagrebu gdje je maturirao i zatim slušao predavnja na filozofskom fakultetu. Te godine je objavio i prvu pjesmu. U međuratnim godinama je službovao u školi Narodnog zdravlja, a od 1945. je urednik u izdavačkom poduzeću "Zora". Godine 1951. primljen je za prvog člana Jugoslavenske (danas Hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Od 1958. je u mirovini. Do smrti 1980. je aktivan kao prevoditelj i stvaralac.
 

Ivana Brlić Mažuranić

Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića. Otac Vladimir Mažuranić bio je pisac, odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić, a baka Aleksandra Mažuranić, sestra jezikoslovca Dimitrija Demetra. Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome.

Marija Jurić Zagorka

Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Djelovala i jedno vrijeme uređivala Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana.

Grigor Vitez

Prije Drugoga svjetskog rata bio je učitelj, a poslije je radio u Ministarstvu prosvjete i kao urednik u izdavačkoj kući Mladost. Pisao je poeziju za djecu i odrasle (Sto vukova, Kad bi drveće hodalo, Gdje priče rastu), a prevodio je s ruskog,francuskog i slovenskog jezika. Njegovom poezijom dominiraju jednostavne i neposredne lirske slike u tradiciji poetskog izraza Dobriše Cesarića. Stihovi skladni i muzikalni, a svojim je pjesmama zbog aktualnosti i duhovitih poanti osvojio široki krug čitatelja.

Hrvoje Hitrec

U romanima, pripovijetkama, dramskim i televizijskim ostvarenjima najčešće mu je mjesto zbivanja grad Zagreb. Prvi Hitrecov roman je Pustinjakov pupak, pa zatim Manijak iLjubav na crnom baršunu. Najveću su popularnost, i opet u zagrebačkom ambijentu, doživjeli Hitrecovi Smogovci, saga o odrastanju djevojčica i dječaka, u pet knjiga. PoSmogovcima napravljena je najdulja serija u hrvatskoj povijesti s velikim uspjehom. Autor je i drugih romana, kako za djecu (Eko Eko, Humandel), tako i za odrasle (Ur,Pustinjakov pupak, Ljubavi na crnom baršunu, troknjižje Kolarovi koje prate sudbinu zagrebačke obitelji kroz cijelo 20. stoljeće).

Jedan je od najistaknutijih ekologa u književnosti a njegova ekološka svijest najviše je izražena u knjigama za mladež kao što su: Eko Eko (1978.), Smogovci i strašni Bongo (1987.) te Zbogom Smogovci (1989.)

Branka Primorac

Branka Primorac rođena je 1964. godine u Zagrebu gdje je ostala i cijeli svoj život . Sve škole (od osnovne do Fakulteta političkih znanosti) pohađala je i završila u Zagrebu. U zagrebačkoj redakciji Večernjeg lista radi kao novinarka i urednica kulture. Pisanjem se bavi cijeli život, a u književnost ulazi s dvije knjige u jednoj godini: "Maturalac" (Knjiga je uvrštena u popis lektire za 7. razred osnovne škole), koji dobiva Nagradu "Mato Lovrak" za najbolji roman za mladež objavljen u 1993. godini i "Mama, pazi pas!" slijedi "Sve zbog Ane" (1996.), svojevrsni nastavak "Maturalca" pa "Ljubavni slučaj mačka Joje"        

Miro Miro Gavran

 Hrvatski dramatičar, romanopisac, pripovjedač i pisac za mlade. Djela su mu prevedena na 35 jezika. Njegove knjige su imale preko 150 izdanja u zemlji i inozemstvu. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je više od 200 kazališnih premijera širom svijeta, a vidjelo ih je više od dva milijuna ljudi. Jedini je živući dramatičar u Europi koji ima kazališni festival njemu posvećen, izvan zemlje rođenja, na kojem se igraju isključivo predstave nastale prema njegovim tekstovima, a koji od 2003. djeluje u Slovačkoj pod nazivom GAVRANFEST.
 

 
Osnovna škola Ludbreg