Znamenitosti grada Ludbrega u likovnim ostvarenjima

Iako brojne, likovne radionice bile su kreativne i različite svaka na svoj način. Svaka od njih imala je u srži znamenitosti grada Ludbrega (Dvorac Batthyany, Svetište Predragocjene Krvi Kristove, crkvu Presvetog Trojstva, Centrum Mundi), ali prikazane na različite načine, raznim metodama i likovnim tehnikama. Prvašići su tako uživali u oslikavanju koristeći tempere, treći razredi koristili su tehniku crtanja na staklu dok su četvrti razredi imali gosta, slikara naive, Ivana Štefaneka. Neposrednom metodom upoznali su osnove slikarstva. Predstavljeni su im i radovi akademskih slikara Gorana Petrača i Mire Balić Žiža Batik. Izuzetno motivirani, učenici su uz pomoć slikara oslikavali staklo motivima iz prirode. Slikale su se i maškare u petim razredima prikazujući bogatu ludbrešku fašnjačku tradiciju dok su šesti razredi izrađivali tehnikom kolaža poznate ludbreške građevine sakralne umjetnosti.

Literarne radionice inspirirane najvećim ludbreškim književnicima

Literarne radionice prikazale su, interpretirale i stvarale nove literarne uradke nadahnute najvećim književnim imenima s područja Ludbrega, a to su Mladen Kerstner, Božo Hlastec i Zdenko Oreč. Mladen Kerstner hrvatski je književnik s bogatim kajkavskim dramskim stvaralaštvom prema čijoj je drami napisan scenarij i snimljena serija humorističnog karaktera  „Gruntovčani“. Isječke ove serije gledali su i analizirali učenici nižih razreda. Peti su razredi uživali u haiku pjesmama Zdenka Oreča pokušavajući i sami napisati haiku pjesmu s ludbreškim motivima te su izrađivali pano sa svim svojim literarnim uradcima. Osmi su razredi imali zanimljivu radionicu za koju se se počeli pripremati nekoliko mjeseci prije stvarajući „škrinjicu uspomena“. Učenici su fotografirali Ludbreg koristeći znanje o filmskim pojmovima iz medijske kulture, a potom su te fotografije koristili za izradu kalendara „Ludbreg u slikama Bože Hlasteca“. Naime, Božo Hlastec poznati je ludbreški kajkavski pjesnik, a poslužio je kao tema radionice i četvrtim razredima.  Nezaobilazne su bile legende o gradu Ludbregu pa su učenici trećih razreda scenski izvodili neke ludbreške legende kao i nekoliko scena iz „Gruntovčana“.  Četvrti su razredi sastavljali „Slikovit opis Ludbrega“ koristeći osnovne dijelove kompozcije; uvod, zaplet i rasplet.

Bogatstvo radionica               

Na radionici engleskog i njemačkog jezika za šeste razrede učenici su izrađivali turistički vodič grada Ludbrega. Raspoređeni u grupe, učenici su navodili i objašnjavali osnovne pojmove vezane uz zadanu temu čiji će skup dati opis grada Ludbrega i vodič za turista kojemu su potrebne pojedine informacije. Svaka grupa snimila je i zvučni zapis svoje teme.

Neizostavne su bile i sportske aktivnosti poput  povlačenja užeta, skakanja u vreći i gađanja oraha u „vajdlin“ (posudu) u kombinaciji s tradicionalnim igrama našega kraja (školica, puca, žugice, skakanje na gumu, pošto kume lonac, šišmiš kažiprst, mi smo djeca vesela, šatranje). Učenicima su osobito bile zanimljive zabavne društvene igre poput igre „Izazov“ ili raznovrsne igre pamćenja. Sve su te igre  učitelji preoblikovali tako da budu povezane s temom projektnom dana. Tako je igra „Izazov“ zapravo postala kviz znanja u kojem je bilo vidljivo koliko učenici znaju o gradu Ludbregu pa su se učenici bacajući kockice pomicali onoliko polja unaprijed ili unatrag koliko je bilo predviđeno u pravilima igre. Plesna radionica okupila je oko 40-ak učenika i učenica, a uvježbavali su tradicionalni ples „Išla sneha flake prati“.

Zanimljiva učenicima, ali i brojnim posjetiteljima učiteljima bila je povijesna radionica, zapravo svojevrstan pregled ludbreške povijesti, naziva „Castrum Iovia“ kako su stari Rimljani nazvali Ludbreg. Osmi razredi mogli su uživati u izradi modela zrakoplova i prisjetiti se rada još jednog važnog Ludbrežanina, Rudolfa Fizira najpoznatijeg hrvatskog konstruktora zrakoplova. Izrađivale su se i makete glavnog trga u Ludbregu te Svetišta Predragocjene Krvi Kristove. Ovakav način rada zahtjeva dobru pripremljenost učitelja potrebnim materijalima i priborom, a isto tako i učenika.

U informatičkoj radionici „Flash“  učenici su samostalno izrađivali animirani film o Ludbergi, zaštitnici grada Ludbrega prema poznatoj legendi. Brojne posjetitelje imao je „Ured za turističke informacije Osnovne škole Ludbreg“. Smješten u školskom holu promovirao je grad i informirao učenike o znamenitostima Ludbrega.

Centralni događaj i ostvarivanje ciljeva projektnog dana

Važna etapa projektne nastave jest i prikaz rezultata rada što je u OŠ Ludbreg ostvareno u obliku centralnog događaja. Prigodnim riječima, na kajkavskom narječju, utjelovljujući slavnu Regicu iz „Gruntovčana“ pozdravila je sve prisutne učenica osmog razreda.  Dramska skupina izvela je predstavu Mladena Kerstnera „Božja vola“, a potom je plesna skupina otplesala „Išla sneha flake prati“. Predstavljena je i tradicionalna igra „žugice“. Peti je razred pripremio, uvježbavao i izveo pjesmu Ivana Kovača „V Ludbregu na proščenju“ te tako oduševio sve nazočne.

Projektni dan i ovakav vid nastave pomažu da učenici svojim sposobnostima ostvare ciljeve učenja ostvarujući pritom veću aktivnost, slobodniju komunikaciju i zajedničko ostvarenje rezultata. Razvijaju se i pozitivni odnosi učenika međusobno kao i odnosi između učenika i učitelja. Učenici razvijaju socijalizacijske vještine, komunikaciju te toleranciju. Osobito je važan timski rad jer na taj način učenici jačaju samopoštovanje i samopouzdanje. Znanje i metode koje usvoje projektnom nastavom dugotrajne su, a vještine i navike koje steknu primjenjive su u svakodnevnom životu.