preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama
Roditeljski.info

Obiteljski centri

Obiteljski kutak

UNICEF

Pravobranitelj

Pravobranitelj za djecu

 

Odgojni roditeljski stilovi

Četiri odgojna roditeljska stila

Odgoj djeteta podrazumijeva toplinu, razumijevanje, ljubav, podršku i ohrabrenje koju roditelj pruža djetetu te kontrolu koju čine roditeljska očekivanja, zahtjeve i nadzor ali se ona, međutim, može protezati od potpune kontrole do zanemarivanje djeteta. Obzirom na te dvije dimenzije odgoja, postoje različiti odgojni stilovi od kojih svaki na drugačiji način utječe na razvoj djetetove ličnosti.

 

Odgojni stilovi roditeljstva

 

Roditeljstvo je težak posao koji uključuje zadovoljavanje osnovnih djetetovih potreba poput hrane i fizičke sigurnosti, ali i emocionalnih potreba, a što se postiže odgojem.                                                                                                   Odgoj djeteta podrazumijeva toplinu, razumijevanje, ljubav, podršku i ohrabrenje koju roditelj pruža djetetu te kontrolu koju čine roditeljska očekivanja, zahtjeve i nadzor ali se ona, međutim, može protezati od potpune kontrole do zanemarivanje djeteta. Obzirom na te dvije dimenzije odgoja, postoje različiti odgojni stilovi od kojih svaki na drugačiji način utječe na razvoj djetetove ličnosti.

Četiri tipa roditeljskog stila odgoja:

 

Autoritarni odgojni stil naziva se još i krutim i strogim odgojnim stilom a podrazumijeva odgojni stil u kojem roditelji postavljaju velika očekivanja i zahtjeve pred dijete provodeći strogi nadzor i kontrolu pri čemu ne pružaju dovoljno topline i podrške. Roditelji su usmjereni na postavljanje granica i pravila, skloni su kažnjavanju u situacijama kada se isto ne poštuje ili se prekrši. Glavni odgojni cilj je učenje samokontrole i poslušnosti djeteta autoritetu, a odnos roditelj – dijete se temelji na odnosu nadređenosti i podređenosti. Takva su djeca često nesigurna, povučena ali mogu biti i agresivna, niskog prag tolerancije na frustraciju. Često su nepovjerljiva, nesigurna, neuspješna u rješavanju problema, stalno brinu kako udovoljiti roditelju/autoritetu.

 

Autoritativni odgojni stil  naziva se još i demokratski i dosljedan. To je stil koji kombinira čvrstu roditeljsku kontrolu i emocionalnu toplinu. Roditelji postavljaju zahtjeve i očekivanja koja su primjerena dobi djeteta, provode nadzor i imaju čvrstu kontrolu nad djetetovim nepoželjnim obrascima ponašanja, uz ljubav, podršku i emocionalnu toplinu. Potiču djetetovu znatiželju, kreativnost, samouvjerenost i nezavisnost emocija. Vode računa o djetetovim osjećajima, potiču ga. Takva su djeca samopouzdana, sigurna u sebe visokog stupnja samokontrole, odgovorna.

Permisivan odnosno popustljiv odgojni stil  podrazumijeva emocionalnu toplinu ali slabu kontrolu. Takvi roditelji su pretjerano emocionalno osjetljivi, pružaju veliku ljubav, podršku i emocionalnu toplinu, ali postavljaju male zahtjeve, imaju slabu kontrolu bez postavljanja granica nad djetetovim ponašanjem. Primarno zadovoljavaju sve djetetove zahtjeve i želje. Takva djeca su često nesigurna i nesnalažljiva, impulzivna, slabe samokontrole, sklona agresivnosti kada se susretnu s ograničenjima i trenutačnom neispunjavanju želja i zahtjeva.

 

Indiferentan odnosno zanemarujući odgojni stil podrazumijeva slabu kontrolu uz emocionalnu hladnoću roditelja. Roditelji postavljaju male zahtjeve, nemaju kontrolu nad djetetovim ponašanjem, djetetu ne postavljaju granice. Emocionalno su hladni, nezainteresirani za djetetove aktivnosti, zaokupljeni su sami sobom. Rijetko iskazuju roditeljsku ljubav. Takva djeca su često neposlušna, neprijateljska, niskog su samopoštovanja, sklona delikventnim oblicima ponašanja. Bazično se osjećaju nesigurnim, promjenjivog su raspoloženja, slabe samokontrole.

Priloženi dokumenti:
Odgojni stilovi roditeljstva.pdf

Roditeljstvo u digitalno doba

Roditelji se u posljednjih nekoligo godina suočavaju sa problemima u odgoju radi dogitalnih medija, previše korištenja interneta, igrica i društvenih mreža koje mogu vrlo loše utjecati na razvoj djeteta. 

Biti dovoljno dobar roditelj
Prevencija - Sigurno uz prugu

Sigurno uz prugu, prevencija stradavanja djece i mladih

U posljednjih 10 godina od strujnog udara u pružnom pojasu stradalo je 29 osoba, poginulo je 7 osoba, a 22 su teže ozlijeđene. Prosjek godina nastradalih je ispod 17.

Zbog sve većeg stradavanja djece i mladih, osmišljene su preventivne aktivnosti Sigurno uz prugu. Aktivnosti će se provoditi u odgojno-obrazovnim ustanovama, no važno je i da roditelji razgovaraju s djecom te im ukažu na opasnosti rizičnih ponašanja.  Ove preventivne aktivnosti usmjerene su prvenstveno jačanju učenika u donošenju dobrih odluka.

Preporučamo sljedeće linkove:

Nova školska godina 22/23

Nova školska godina počet će 5. rujna, a završiti 21. lipnja 2023. godine, odnosno 26. svibnja za učenike završnih razreda srednjih škola. Prema kalendaru, prvo polugodište službeno traje od 5. rujna do 23. prosinca 2022. godine, a drugo polugodište traje od 9. siječnja do 21. lipnja 2023. godine.

2022 23

Jesenski odmor počinje 31. listopada 2022. i traje do 1. studenog 2022. godine. Prvi dio zimskog odmora najavljen je od 27. prosinca 2022. do 5. siječnja 2023., s tim da nastava počinje 9. siječnja 2023. Drugi dio zimskih praznika za učenike počinje 20. veljače 2023. i završava 24. veljače 2023., s tim da nastava počinje 27. veljače 2023.

Proljetni odmor trajat će od 6. do 14. travnja 2023., a učenici će se u klupe vratiti 17. travnja 2023. I na kraju, ljetni odmor počinje 23. lipnja 2023. 

Kako s djecom pričati o ratu u Ukrajini

Kako s djecom razgovarati o ratu u Ukrajini

 

Ovih dana dok pratimo ratne izvještaje i suosjećamo s narodom Ukrajine posebno su nam u mislima sve obitelji i djeca koji sada proživljavaju strahove vezane uz sve što se objavljuje na vijestima.

Svi smo pogođeni i razočarani događajima koji se posljednjih dana odvijaju u Ukrajini.

Za mnoge ljude i obitelji u Hrvatskoj koja ima nedavno iskustvo rata u svojoj prošlosti, trenutna događanja u Ukrajini su traumatizirajuća jer nas podsjećaju na devedesete.  Sve naše reakcije koliko god se činile bolne, uznemirujuće i teške, one su normalne i očekivane s obzirom da rat nije događaj koji je uobičajen te predstavlja ugrozu za živote, tjelesni i psihički  integritet ljudi.   Važno je imati na umu kako ljudi imaju kapacitet nositi se, preživjeti i prebroditi traumu, a u procesu suočavanja i oporavka važnu ulogu imaju nama važni ljudi i odnosi. Izražavanje osjećaja neće nas dovesti do gubitka kontrole, nećemo “poludjeti” niti ćemo potaknuti nešto što već ne postoji.

Nije poželjno stvarati visoka očekivanja od sebe da se ne smijemo osjećati neugodno i tjeskobno u ovoj situaciji niti tjerati sebe u ono što nam možda ne treba ili nam ne pomaže.  Budimo strpljivi i suosjećajni sa sobom i drugima, osobito s djecom i mladima koji  vjerojatno ne gledaju toliko vijesti kao odrasli, ali itekako prate što odrasli rade i pričaju. Stvaraju svoje mišljenje, imaju osjećaje, a vjerojatno i strahove.

Kako otvoriti razgovor o ratu s djecom?

  • Svatko ovu situaciju doživljava na svoj način te stoga ne treba ni umanjivati niti izbjegavati razgovor s djecom o njihovim osjećajima.
  • Kao roditelj i odrasla osoba važno je biti svjestan svojih  reakcija i osjećaja koje nije moguće sakriti i koje je dobro osvijestiti.
  • S djecom i mladima o temi rata dobro je razgovarati ako to oni žele;  temu ne treba nametati ako oni iz nekog razloga nisu spremni i otvoreni za razgovor.
  • Djecu svakako treba saslušati i dati im do znanja da su roditelji tu kako bi s njim/njom mogli razgovarati o ratu.
  • Sve informacije koje se daju djeci i mladima trebaju biti istinite te je potrebno izbjegavati nagađanja ili iznošenje predrasuda. Posve je u redu pošteno reći da na neka pitanja ne znamo odgovor. Nikako nije uputno izazivati strah ili paniku kod djeteta ili davati informacije koje nisu provjerene.
Priloženi dokumenti:
Forum za slobodu odgoja Rat.pdf

Kamo nakon osnovne škole?

Dragi osmaši i roditelji osmaša! 

 

 

 

 

 

 

Bliži se kraj osnovnoškolskog obrazovanja...Prolazi polako osma godina da ste okruženi prijateljima, učiteljima i uz podršku svojih roditelja, sada je vrijeme kada morate početi razmišljati što ćete i kamo nakon osnovne škole?

U prilogu vam prilažem prezentaciju koju možete s roditeljima malo pogledati...

Ovo su zanimanja koja su bila dostupna prošle školske godine, ove školske godine nije još (tek će u svibnju) objaviti Odluku o upisu u srednje škole...tako da je ovo tek smjernica...i poticaj da krenet razmišljati o svojoj budućnosti.

U nastavku prilažem i link na stranicu preko koje ćete svi obavljati upise (online). Ali tek u svibnju - lipnju 2022. 

https://www.upisi.hr/upisi/   Postoje razne brošure o načinu i rasporedu upisa kako je to izgledalo prošle godine....pa malo proučite...

 

Za sve ostale informacije imati ćemo sat razrednika i roditeljski sastanak, predavanje online.

Sretno!

Možemo riješiti probleme i bez nasilja

Rješavanje problema u školi 

" Da je izvor vršnjačkog nasilja samo u školi, škole bi to i mogle riješiti. No brojni, individualni, obiteljski, društveni čimbenici utječu na vršnjačko nasilje, riječ je o složenom fenomenu, stoga je potrebna aktivnost društva u cjelini."

dr.sc. Vesna Bilić, Učiteljski fakultet Zagreb

Disciplinirano ponašanje učenika na satu i u školi je ponašanje koje je u skladu s pravilima o ponašanju učenika u školi.

Učenici su u nastavnom procesu aktivni, samoinicijativni, pa je samim tim disciplina postala fleksibilnija, te više odgovara samoj prirodi mladih ljudi. Iako većina učenika teži pozitivnoj disciplini na satu i pod odmorima (vladanje nad vlastitom voljom, osjećanjima i sklonostima kako bi se nešto postiglo u pozitivnom smislu) vrlo često dolazi i do problema i konflikata.

shutterstock 547924894 crop1490803944354.jpg 1913337537

Škola je i odgojna institucija i cilj nam je uspostavljanje poželjne komunikacije učenik-nastavnik i učenik-učenik te izgrađivanje svijesti o značaju vlastite odgovornosti. Važno nam je da se u školi i u odgojno-obrazovnim situacijama kreira klima razumijevanja i slobode izražavanja uz međusobno poštovanje svih dionika nastavnog procesa.

Postupak rješavanja problema u školi

O problemu ili nastalom konfliktu učenik ili roditelj treba obavjestiti razrednika i zatražiti pomoć. Nisu li zadovoljni s rješenjem problema, učenik i roditelji obraćaju se psihologu/ pedagogu Škole. Ako psiholog/ pedagog Škole ne može riješiti problem učenik i njegovi roditelji obraćaju se ravnatelju Škole. Na kraju, učenik i njegovi roditelji mogu se obratiti se Prosvjetnoj inspekciji ili drugim nadležnim tijelima Ministarstva prosvjete ako smatraju da ravnatelj nije riješio njihov problem.

 

SUKOB & NASILJE

Postoje škole u kojima su blaži ili teži oblici sukoba među učenicima sastavni dio svakodnevnice, kao i one u kojima su sukobi rijetka pojava. No, ne postoji škola u kojoj sukoba uopće nema – i to je posve normalno. Do sukoba dolazi jer ljudi imaju različite potrebe, poglede na svijet i vrijednosne sustave.

nasilje

Učenici se sukobljavaju na hodniku, u školskim WC-ima, učionici, na igralištu, a u posljednje vrijeme i na društvenim mrežama. Najčešći oblici sukoba među učenicima su pogrdno nazivanje imenima, zadirkivanje, isključivanje iz grupe, ogovaranje, naguravanje i slično.

Vršnjački se sukobi razlikuju od nasilja, odnosno zlostavljanja, po tome što kod sukoba učenici:

• ne postupaju s namjerom ozljeđivanja ili nanošenja štete,
• ne postoji nerazmjer moći između učenika i
• nema težih posljedica za učenike u sukobu i učenici mogu dati razloge zašto su u sukobu.

Osim toga,

• učenici ne inzistiraju da mora biti po njihovom po svaku cijenu,
• u stanju su slobodno pregovarati, ispričati se ili prihvatiti rješenje u kojem nema pobjednika i poraženog, te
• mogu promijeniti temu i
• udaljiti se iz situacije u kojoj je došlo do sukoba.

U situacijama sukoba, učenici uglavnom percipiraju nastavnike kao osobe od kojih mogu dobiti podršku za njegovo rješavanje.


 

 POZITIVNO ZADIRKIVANJE 

Pokazuje prisnost i sklonost drugoj osobi. Zadirkivanje također ukazuje na nepoželjna ponašanja: na primjer kad vas zezaju zato što govorite punih usta, bez izravne konfrontacije, ukazuju vam na to da takvo ponašanje nije pristojno. Zadirkivanje također predstavlja posrednu i neprijeteću metodu razrješavanja konflikta. To je sredstvo za izražavanje neslaganja ili frustracija.

Zadirkivanje je pozitivno kad:

pojavljuje se među osobama koje su u čvrstom odnosu i vole zezanje kao vrstu prisnosti kada se koristi „šaljivi“ , a ne agresivni ton glasa  te osoba koju se zadirkuje ne izgleda uznemireno.

 KAD ZADIRKIVANJE POSTAJE ZLOSTAVLJANJE 

cure

Zadirkivanje može služiti za jačanje odnosa, ali i za udaljavanje, kritiku i sramoćenje, što dovodi do slabljenja veze. Zezanje prelazi u nasilje kad se osoba osjeti uznemirenom. Zadirkivanje zbog fizičkog izgleda također je uvijek zlobno i bolno. To ne iznenađuje jer izgled puno utječe na društvenu prihvatljivost i izvan je kontrole pojedinca.

Zadirkivanje prelazi u nasilje kad:

  • kontekst zezanja prelazi iz prisnog u neprijateljski
  • postoji neravnoteža moći: osoba koja zadirkuje ima veću moć među vršnjacima
  • zadirkivanje se ponavlja
  • onaj koji zadirkuje ima namjeru povrijediti onaj kojega se zadirkuje osjeća se povrijeđeno. Imajmo na umu da neka djeca neće pokazati da pate. Ako niste sigurni radi li se o nasilju, pozovite zadirkivano dijete u stranu i pitajte ga kako se osjeća.

  ŠTO ČINITI U UČIONICI KAKO BISTE SPRIJEČILI DA ZADIRKIVANJE PRIJEĐE U NASILJE 

Razgovarajte s cijelim razredom o nasilju i o tome kako se odnositi prema drugima s poštovanjem.

Načinite listu razrednih pravila o tome kako to izgleda odnositi se s poštovanjem (poštivanje nečijeg osobnog prostora, slušanje drugih dok govore, ohrabrivanje drugih da iskušaju nove stvari itd.)

Razgovarajte o tome kako popraviti odnos kad se pojavi nepoštovanje. Na primjer, pričajte o isprikama (primanju i davanju) i kako se ponašati ubuduće da bismo pokazali kako smo nešto naučili iz svojih pogrešaka. [ www.skolski portal.hr]


 POSTUPANJE ŠKOLE U SLUČAJU NORMALNOG VRŠNJAČKOG SUKOBA

U slučaju normalnog vršnjačkog sukoba svaki djelatnik škole dužan je:

1. odmah prekinuti sukob među djecom;
2. obavijestiti o sukobu razrednika, stručne suradnike ili ravnatelja škole;
3. razrednik, stručni suradnik ili ravnatelj će obaviti razgovore sa sukobljenim učenicima;
4. dogovoriti će s učenicima da se međusobno ispričaju, prihvate rješenje u kojem nitko neće pobijediti, da jedan drugom nadoknade eventualnu štetu; 
5. tražiti od učenika da popune odgovarajući obrazac o događaju;
6. u slučaju da učenik češće dolazi u takve sukobe s vršnjacima razrednik i stručni suradnik će pozvati roditelje u školu sa ciljem prevladavanja takve situacije i pomoći učeniku;
7. prema potrebi učenik će biti uključen u dodatni rad ( savjetodavni rad , pedagoška i/ili defektološka pomoć ) u školi ili izvan škole u dogovoru s roditeljima  (starateljima );
8. ako učenik učestalo krši pravila, ne poštuje dogovore, ne prihvaća restituciju, škola će primijeniti odgovarajuće pedagoške mjere u skladu s Pravilnikom o pedagoškim mjerama;

U slučaju nasilja među učenicima učitelji slijede Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima

Odgojno obrazovni radnici postupaju prema Propisima, Zakonima i Pravilnicima.

Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera

https://www.unicef.hr/wp-content/uploads/2015/09/Stop_nasilju_medju_djecom_prirucnik.pdf 

KNJIŽICA ZA RODITELJE 

 

MEĐUVRŠNJAČKO NASILJE - EMISIJA ZA UČENIKE I RODITELJE

https://skolski.hrt.hr/emisije/865/meduvrsnjacko-nasilje 

 

 

Sigurni na internetu

Poštovani roditelji, dragi učenici i učitelji! 

SIGURNOST NA INTERNETU- kako poštivati sebe i druge u virtualnom okruženju 

U posljednje vrijeme ističemo važnost medijske pismenosti, znanja o načinu korištenja interneta. 

Djecu trebaju odrasli pokazati kako koristiti društvene mreže i je li im to potrebno. 

Ovdje je jedan kratki video za roditelje: Omogućite djeci sigurnije djetinjstvo.

Kako zaštititi djecu na internetu?

https://www.medijskapismenost.hr/obrazovni-materijali-za-preuzimanje/​  

https://www.youtube.com/watch?v=zXxXfCbW0ss&t=22s 

 https://skolski.hrt.hr/emisije/727/lidija-kralj-roditelji-i-djeca-zajedno-na-internetu

https://petzanet.ucitelji.hr

Druga važna tema kojoj moramo posvetiti pažnju je vršnjačko nasilje, zlostavljanje koju trpe djeca. Svi odrasli ako zajedno reagiramo, možemo im pomoći da imaju lijepo i mirno djetinjstvo

https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/n1-27-posto-djece-svakodnevno-ili-skoro-svakodnevno-trpi-vrsnjacko-nasilje/ 

 

 

 

KORISNA RADNA BILJEŽNICA O POSTUPANJU UČITELJA, RODITELJA I USTANOVA GDJE BORAVE DJECA U SLUČAJU ELEKTRONIČKOG ZLOSTAVLJANJA I NASILJA.

https://www.netica.hr/wp-content/uploads/2019/12/E-nasilje-radna-biljeznica.pdf 

https://netica.hr/materijali/e-nasilje_onlineradna.pdf  

STOP cyberbullyingu

Edukativni sadržaji za učenike i roditelje

Naša škola već dugi niz godina provodi projekte usmjerene na sigurno korištenje elektroničkih medija od strane naših učenika. Svake se godine u veljači obilježava Dan sigurnijeg interneta. Učiteljice i učitelji informatike od prvog do osmog razreda održavaju prigodne radionice za učenike. Školska pedagoginja provodi radionice u petim i šestim razredima namijenjene prevenciji nasilja među djecom i elektroničkog nasilja te podizanju sigurnosti djece prilikom korištenja elektroničkih medija. O djeci i medijima razgovara s razrednicima koji na roditeljskim sastancima o tome razgovaraju s roditeljima.

Ova stranica dio je te edukacije učenika i roditelja. Na njoj možete pronaći letke, brošure i poveznice na relevantne portale. Namjenjena je podizanju sigurnosti naših učenika prilikom korištenja različitih medijskih sadržaja, ponajprije interneta, prevenciji elektroničkog nasilja, ali i materijalima za razvijanje medijske pismenosti. Sadržaji su namijenjeni učenicima i roditeljima, preuzeti s različitih web portala koji se između ostalog posvećuju i ovoj tematici. Osmislili smo i svoj letak za roditelje. Nadamo se da će vam ovaj stranica biti korisna.

Zanimljivi članci:

Blue Whale (Plavi kit) izazov - savjeti za djecu i roditelje 

Kako roditelji mogu smanjiti negativan utjecaj medija na djecu

Najkorištenije aplikacije koje vaše dijete koristi

Hakiran Facebook profil

Zaštita djece na Internetu

Što učiniti ako je vaše dijete počinitelj elektroničkog nasilja

Video sadržaji:

Lijepa riječ sad nam treba

Edukacijski webinar o sigurnosti na internetu

Prekini lanac

Ovisnik o internetu

Mobilna aplikacija:  Srednja škola Mate Blažine "Zaustavimo nasilje u školama"

Portali s informacijama o sigurnosti djece na Internetuhttp://csi.hr/http://www.cert.hrhttp://www.carnet.hr/sigurnost , http://www.dansigurnijeginterneta.org/http://www.hrabritelefon.hr,  http://www.dijete.hr/,  http://www.unicef.hr/  

Portali s informacijama o poticanju medijske pismenosti djece: http://www.medijskapismenost.hr/http://www.djecamedija.org/

Internet bontonhttp://www.carnet.hr/pravila_ponasanja_na_internetu_internet_bonton

Prijava neprimjerenih sadržaja na internetu  : https://redbutton.mup.hr/http://csi.hr/hotline/hr/

Primjeri edukativnih i zabavnih stranica za učenike: http://www.skole.hr/ucenici , http://www.eduvizija.hr/portal/http://www.kvizbox.com/http://mrav.ffzg.hr/zanimanja,  http://igrica.com.hr/ , http://www.gizdic.com/igre/dora-istrazuje.htmhttp://eskills.hr/

 

Zaštita mentalnog zdravlja djece

https://www.poliklinika-djeca.hr/ - Link na mrežnu stranicu Poliklinike za zaštitu djece i mladih Zagreb- slobodno ih kontaktirate. 

 

Kada ste zadnji put razmišljali ili razgovarali s nekim o mentalnom ili emocionalnom zdravlju? Vjerojatno se ne možete sjetiti. Puno se češće govori o mentalnim/psihičkim bolestima ili emocionalnim problemima, kao što su depresija, različiti anksiozni poremećaji (fobije, panika, PTSP...) i druge psihičke teškoće.

Mentalno ili emocionalno zdravlje definirano je kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO; 2001; Svjetska zdravstvena organizacija (SZO)). Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije duševno zdravlje dio je općeg zdravlja, a ne samo odsustvo bolesti.

 Dobro mentalno zdravlje mnogo je više od neprisutnosti psihičkih bolesti i teškoća, a uključuje brojne pozitivne karakteristike, kao što su:

• osjećaj zadovoljstva

• želja za životom, smijeh i zabava

• sposobnost suočavanja sa stresom i oporavljanja nakon teškoća

• osjećaj smisla i svrhe, kako u aktivnostima, tako i u odnosima s drugim ljudima

• fleksibilnost u učenju novih stvari i prilagodbi na promjene

• ravnoteža posla i zabave, odmora i aktivnosti

• visoko samopouzdanje itd.

Upravo zbog pozitivnih značajki mentalnog i emocionalnog zdravlja, osobe mogu voditi ispunjen život i uživati u njemu kroz produktivne, smislene aktivnosti i izgradnju zdravih odnosa s drugim ljudima. Ljudi s dobrim/očuvanim mentalnim zdravljem imaju pod kontrolom svoje osjećaje i ponašanja. Sposobni su se nositi s neizbježnim životnim izazovima i stresovima. To ne znači da emocionalno i mentalno zdrave osobe nikad ne proživljavaju teške trenutke ili ne osjećaju emocionalne probleme. Promjene, razočaranja, gubitci, itd. sastavni su i normalni dio života svake osobe, a sa sobom neizbježno nose osjećaj tuge i tjeskobe, stres i napetost. Prednost je emocionalno zdravih ljudi što se i nakon teškoća, trauma i stresova ponovno oporave. Takve osobe imaju razvijene ili usvojene načine suočavanja sa zahtjevnim situacijama i zadržavaju pozitivan pogled na situaciju. Ostaju fokusirane, fleksibilne i kreativne, kako u teškim vremenima, tako i u dobrim. Kada se dogode loše stvari brzo se oporavljaju i nastavljaju dalje.

Nažalost, previše ljudi uzima svoje mentalno i emocionalno zdravlje "zdravo za gotovo" te se njime bave tek kada se pojave problemi. Kao što je potrebno ulaganje vremena i truda u poboljšanje i održavanje fizičkog zdravlja, tako se potrebno brinuti i o mentalnom zdravlju. Što se više vremena i truda uloži u očuvanje mentalnog zdravlja, ono će biti bolje. Za to je potrebno preuzeti odgovornost za vlastito zdravlje, kako za fizičko tako i za mentalno.

Kada se radi o fizičkom zdravlju, ljudi su često spremni uložiti vrijeme i trud u njegovo očuvanje te potražiti stručnu medicinsku pomoć kada se jave poteškoće. Nažalost nije isti slučaj i kada je u pitanju mentalno zdravlje. Važno je što više čuvati svoje mentalno zdravlje, a kada se pojave problemi pokušati ih riješiti na najbolji mogući način.

Pri tome nema čarobnog ni univerzalnog rješenja ili recepta. Svaka je osoba drugačija i svatko ima svoje načine suočavanja koji „djeluju“ pa se ne može reći kako postoji najbolji način suočavanja za svih. Dobar je onaj način koji pomaže osobi da se lakše nosi s teškoćama, da se što prije oporavi nakon teških razdoblja i pri tome ne stvara nove probleme.

Ostati mentalno zdrav znači nositi se sa svakodnevnim mislima i osjećajima. To uključuje rad sa svojim mislima i osjećajima (razumjeti što su, zašto ih imamo i kako najbolje na njih reagirati), bitno je i raditi na stvarima u svom životu koje utječu na tvoje misli i osjećaje ( kao npr. na tvojim prijateljstvima, vezi s partnerom/icom, odnosu s roditeljima i bližnjima, kako provodite svoje vrijeme, i o svojoj prehrani).

Također, briga o mentalnom zdravlju uključuje i brigu o sebi kada se osjećaš loše, slabo, pod stresom, uzrujano ili tužno- radeći stvari koje ti pomažu da se osjećaš bolje ili razgovarajući sa nekom osobom od povjerenja.

Ponekad su problemi preveliki i/ili preteški da bi ih osoba sama riješila uz pomoć postojećih načina suočavanja. Ponekad je takvih problema jednostavno previše pa ih osoba ne uspijeva sve savladati ili su u tom trenutku preveliki teret za nju. U tim je situacijama potrebno potražiti pomoć. Ponekad je dovoljna pomoć članova obitelji i prijatelja, kroz razgovor i dobar savjet, a ponekad osoba ima osjećaj da baš ništa ne pomaže. To je znak da uobičajeni načini suočavanja s teškoćama jednostavno nisu dovoljni i da je potrebno potražiti stručnu psihološku pomoć.

KADA DIJELIŠ BRIGU S NEKIM, MOŽEŠ JU PREPOLOVITI; A KAD DRŽIŠ BRIGU U SEBI MOŽEŠ JU UDVOSTRUČITI.

Izvor:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mentalno_zdravlje

http://www.ssc.uniri.hr/psiholosko-savjetovaliste/zasto-nas-posjetiti/mentalno-zdravlje

http://psihoteka.bloger.index.hr/post/sto-je-mentalno-zdravlje-i-kako-ga-cuvati/2080632.aspx

 

9.10 .2020. godine

Dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada.

Akcijski plan za prevenciju nasilja

Donesen je Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama

Po prijedlogu Ministarstva znanosti i obrazovanja, Vlada Republike Hrvatske je 6. veljače izglasala donošenje Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama za razdoblje od 2020. do 2024. godine.

Sigurno djetinjstvo - brinite i prije škole

Smjernice za roditelje, udomitelje i skrbnike kako odrastanje najmlađe djece učiniti sigurnim i smanjiti rizike od nezgoda.

Sigurno djetinjstvo

 

Pomozimo im rasti...
 

KUTAK ZA RODITELJE

 

Roditeljstvo je težak posao, koji samo vi možete dobro obaviti. 

 

Osiguramo li djeci sretan život, mir u obitelji i dobar odgoj, formirat ćemo ih u zdrave, moralne, osobe koje će krasiti dobrota i humanost, pa će ponos koji ćemo tada osjećati u potpunosti nadmašiti sve brige roditeljstva.

Naime, djeca su poput cvijeća. Ako ga dobro njegujemo, razviju se u divan cvat, a ako ih zapustimo, postat će uvela biljka... 

Poštovani roditelji, na ovoj stranici smo pripremili linkove na najvažnije informacije koje bi Vas mogle zanimati! Jednostavno kliknite na sliku i link će Vas odvesti na željenu stranicu. Za pristup forumu morate biti logirani, odnosno imati CARNetov korisnički račun ili identitet! Ako nemate svoj korisnički račun, isti vaše dijete može zatražiti u tajništvu škole ili od učitelja informatike.

 

Roditelj, saveznik, pomagač, vođa i prijatelj

 

Suradnja roditelja i škole

Koliko god vremena učitelji provodili s djecom u školi i što god radili da ih odgoje u duhu tolerancije, multikulturalnosti i cjeloživotnog učenja, presudnu ulogu u razvijanju dječjih vrijednosti ipak ima njihova obitelj - roditelji, skrbnici, bake i djedovi, oni s kojima su odrasli.

 

Ukorak s našom djecom

Mi, roditelji i učitelji, u duhu promjena koje se školstvu iz dana u dan događaju i u želji da zajednički usmjeravamo mlade ljude k pronalaženju pravih životnih vrijednosti tebamo biti partneri i primjerom pokazati što je to timski rad i što nam on dobroga donosi. Od iznimne važnosti za opstanak odgojno-obrazovnog partnerstva jesu redoviti susreti odgajatelja i obrazovatelja. Četiri puta godišnje na roditeljskim sastancima, i prema potrebi na redovitim informacijama, minimum je koji zadovoljava.

 

Roditeljski sastanci uistinu su dobra prilika da čujete koji koristan savjet, ali i porazgovarate s ljudima s kojima sigurno imate nešto zajedničko s obzirom na to da odgajate djecu iste dobi i vrlo sličnih interesa. Na roditeljskim sastancima možemo dogovarati zajedničke projekte, razmjenjivati važne informacije koje se tiču cijelog razreda, obrazovati se, upoznavati i surađivati. Ne biste trebali izbjegavati sastanke misleći kako su oni gubljenje vremena i kako na njima ništa novoga nećete naučiti. Neki roditelji toliko nisu voljeli školu u doba kada su i sami bili školarci da ju i danas obilaze u širokom luku. Drugi se ne slažu s ostalim roditeljima, te zbog toga ne dolaze na sastanke. Zvučat ću grubo, ali ne mogu prešutjeti da su to previše sebični razlozi za izbjegavanje jedne od rijetkih prilika koja vam se pruža da se obrazujete i usavršavate za najljepši, ali i najteži poziv u životu - roditeljstvo.


Individualni sastanci - prigoda su da redovito nadzirete napredovanje svoga potomka, jer, vjerovali ili ne, njima je do toga jako stalo. Prolaze li s odličnim ili manje odličnim uspjehom, vole znati koliko se brinete i da vas zanima kakvi su u školi. Za dobru suradnju s nama razrednicima pokušajte kad god je to moguće poštovati naše radno vrijeme i dolaziti na informacije u ono vrijeme koje smo za to odredili. Želite li doći u školu, a vrijeme određeno za informacije vam nikako ne odgovara, najavite se i dogovorite neko drugo vrijeme koje će razrednik posvetiti samo vama.

Partneri i prijatelji

Budimo partneri i prijatelji koji zajednički vode djecu na izlete i ekskurzije. Skrbimo o izgledu i opremljenosti škole u kojoj pola dana proboravi vaše dijete. Sudjelujmo timski u organizaciji proslava, humanitarnih akcija, zabava, maskenbala. Cijenimo i podupirimo jedni druge. Omalovažavamo li mi školu kao instituciju i pokazujemo li otvoreno negodovanje prema suradnji s učiteljima, isto će činiti i naša djeca.

Surađujmo, poštujmo jedni druge, vjerujmo u mlade naraštaje! Nama je možda njihova matematika jako teška, no mnogima su od nas moderni mobiteli prava enigma, internet još uvijek svjetsko čudo, a iPod nepoznanica. Njima ne. Suvereno vladaju tehnologijom, izrađuju power point prezentacije, prebacuju s harda na USB, snimaju filmove, dosnimavaju zvukove. Milina ih je promatrati, a pravi izazov pokušavati ići ukorak s njima.

Bilo bi još ljepše i plodnije kada bi se sve, ili barem većina obitelji, aktivno i suradnički uključile u avanturu zvanu odgoj i obrazovanje djece i mladih. Ukoliko već nisu (a ima onih koji jesu), trebali bi uskočiti u naš vlak ili nas barem pričekati na nekoj od sljedećih postaja i u nekoliko jednostavnih koraka postati roditelj, saveznik, pomagač, vođa, prijatelj.

 

 

„Svi odrasli su najprije bili djeca (ali se malo njih toga sjeća)“ 
(Antoine de Saint-Exupéry)

__________________________________________________________________________________

*Tekst preuzet s www.os-cavtat.skole.hr, autor: Ivana Marinić, prof.

 

Korisni materijali za roditelje:

 

 

 

 

KONTAKT


LOGO ŠKOLE


Glazbeni odjel

  


Upisi u SREDNJU

 

 

 


Termini -informacije

Termini individualnih razgovora učitelja s roditeljima su u tabeli u privitku.


Trajanje satova


Užina za sve

PROJEKT LORI

Projekt „Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području“, - LORI


PROJEKT LORA

Kalendar
« Veljača 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji


 

 


Užina za sve

Priloženi dokumenti:
Sazetak projekta Uzina za sve 1.pdf


Projekti prehrane

Užina za sve III.

Užina za sve 4.

Raspored sati

 

 

 


Žurni poziv 112

         


EU


Projekt e - Škole

Kućni red škole


Korisni linkovi




preskoči na navigaciju