" Da je izvor vršnjačkog nasilja samo u školi, škole bi to i mogle riješiti. No brojni, individualni, obiteljski, društveni čimbenici utječu na vršnjačko nasilje, riječ je o složenom fenomenu, stoga je potrebna aktivnost društva u cjelini."
Disciplinirano ponašanje učenika na satu i u školi je ponašanje koje je u skladu s pravilima o ponašanju učenika u školi.
Učenici su u nastavnom procesu aktivni, samoinicijativni, pa je samim tim disciplina postala fleksibilnija, te više odgovara samoj prirodi mladih ljudi. Iako većina učenika teži pozitivnoj disciplini na satu i pod odmorima (vladanje nad vlastitom voljom, osjećanjima i sklonostima kako bi se nešto postiglo u pozitivnom smislu) vrlo često dolazi i do problema i konflikata.
Škola je i odgojna institucija i cilj nam je uspostavljanje poželjne komunikacije učenik-nastavnik i učenik-učenik te izgrađivanje svijesti o značaju vlastite odgovornosti. Važno nam je da se u školi i u odgojno-obrazovnim situacijama kreira klima razumijevanja i slobode izražavanja uz međusobno poštovanje svih dionika nastavnog procesa.
Postupak rješavanja problema u školi
O problemu ili nastalom konfliktu učenik ili roditelj treba obavjestiti razrednika i zatražiti pomoć. Nisu li zadovoljni s rješenjem problema, učenik i roditelji obraćaju se psihologu/ pedagogu Škole. Ako psiholog/ pedagog Škole ne može riješiti problem učenik i njegovi roditelji obraćaju se ravnatelju Škole. Na kraju, učenik i njegovi roditelji mogu se obratiti se Prosvjetnoj inspekciji ili drugim nadležnim tijelima Ministarstva prosvjete ako smatraju da ravnatelj nije riješio njihov problem.
SUKOB & NASILJE
Postoje škole u kojima su blaži ili teži oblici sukoba među učenicima sastavni dio svakodnevnice, kao i one u kojima su sukobi rijetka pojava. No, ne postoji škola u kojoj sukoba uopće nema – i to je posve normalno. Do sukoba dolazi jer ljudi imaju različite potrebe, poglede na svijet i vrijednosne sustave.
Učenici se sukobljavaju na hodniku, u školskim WC-ima, učionici, na igralištu, a u posljednje vrijeme i na društvenim mrežama. Najčešći oblici sukoba među učenicima su pogrdno nazivanje imenima, zadirkivanje, isključivanje iz grupe, ogovaranje, naguravanje i slično.
Vršnjački se sukobi razlikuju od nasilja, odnosno zlostavljanja, po tome što kod sukoba učenici:
• ne postupaju s namjerom ozljeđivanja ili nanošenja štete,
• ne postoji nerazmjer moći između učenika i
• nema težih posljedica za učenike u sukobu i učenici mogu dati razloge zašto su u sukobu.
Osim toga,
• učenici ne inzistiraju da mora biti po njihovom po svaku cijenu,
• u stanju su slobodno pregovarati, ispričati se ili prihvatiti rješenje u kojem nema pobjednika i poraženog, te
• mogu promijeniti temu i
• udaljiti se iz situacije u kojoj je došlo do sukoba.
U situacijama sukoba, učenici uglavnom percipiraju nastavnike kao osobe od kojih mogu dobiti podršku za njegovo rješavanje.
■ POZITIVNO ZADIRKIVANJE ■
Pokazuje prisnost i sklonost drugoj osobi. Zadirkivanje također ukazuje na nepoželjna ponašanja: na primjer kad vas zezaju zato što govorite punih usta, bez izravne konfrontacije, ukazuju vam na to da takvo ponašanje nije pristojno. Zadirkivanje također predstavlja posrednu i neprijeteću metodu razrješavanja konflikta. To je sredstvo za izražavanje neslaganja ili frustracija.
Zadirkivanje je pozitivno kad:
pojavljuje se među osobama koje su u čvrstom odnosu i vole zezanje kao vrstu prisnosti kada se koristi „šaljivi“ , a ne agresivni ton glasa te osoba koju se zadirkuje ne izgleda uznemireno.
■ KAD ZADIRKIVANJE POSTAJE ZLOSTAVLJANJE ■
Zadirkivanje može služiti za jačanje odnosa, ali i za udaljavanje, kritiku i sramoćenje, što dovodi do slabljenja veze. Zezanje prelazi u nasilje kad se osoba osjeti uznemirenom. Zadirkivanje zbog fizičkog izgleda također je uvijek zlobno i bolno. To ne iznenađuje jer izgled puno utječe na društvenu prihvatljivost i izvan je kontrole pojedinca.
Zadirkivanje prelazi u nasilje kad:
- kontekst zezanja prelazi iz prisnog u neprijateljski
- postoji neravnoteža moći: osoba koja zadirkuje ima veću moć među vršnjacima
- zadirkivanje se ponavlja
- onaj koji zadirkuje ima namjeru povrijediti onaj kojega se zadirkuje osjeća se povrijeđeno. Imajmo na umu da neka djeca neće pokazati da pate. Ako niste sigurni radi li se o nasilju, pozovite zadirkivano dijete u stranu i pitajte ga kako se osjeća.
■ ŠTO ČINITI U UČIONICI KAKO BISTE SPRIJEČILI DA ZADIRKIVANJE PRIJEĐE U NASILJE ■
Razgovarajte s cijelim razredom o nasilju i o tome kako se odnositi prema drugima s poštovanjem.
Načinite listu razrednih pravila o tome kako to izgleda odnositi se s poštovanjem (poštivanje nečijeg osobnog prostora, slušanje drugih dok govore, ohrabrivanje drugih da iskušaju nove stvari itd.)
Razgovarajte o tome kako popraviti odnos kad se pojavi nepoštovanje. Na primjer, pričajte o isprikama (primanju i davanju) i kako se ponašati ubuduće da bismo pokazali kako smo nešto naučili iz svojih pogrešaka. [ www.skolski portal.hr]
POSTUPANJE ŠKOLE U SLUČAJU NORMALNOG VRŠNJAČKOG SUKOBA
U slučaju normalnog vršnjačkog sukoba svaki djelatnik škole dužan je:
1. odmah prekinuti sukob među djecom;
2. obavijestiti o sukobu razrednika, stručne suradnike ili ravnatelja škole;
3. razrednik, stručni suradnik ili ravnatelj će obaviti razgovore sa sukobljenim učenicima;
4. dogovoriti će s učenicima da se međusobno ispričaju, prihvate rješenje u kojem nitko neće pobijediti, da jedan drugom nadoknade eventualnu štetu;
5. tražiti od učenika da popune odgovarajući obrazac o događaju;
6. u slučaju da učenik češće dolazi u takve sukobe s vršnjacima razrednik i stručni suradnik će pozvati roditelje u školu sa ciljem prevladavanja takve situacije i pomoći učeniku;
7. prema potrebi učenik će biti uključen u dodatni rad ( savjetodavni rad , pedagoška i/ili defektološka pomoć ) u školi ili izvan škole u dogovoru s roditeljima (starateljima );
8. ako učenik učestalo krši pravila, ne poštuje dogovore, ne prihvaća restituciju, škola će primijeniti odgovarajuće pedagoške mjere u skladu s Pravilnikom o pedagoškim mjerama;
U slučaju nasilja među učenicima učitelji slijede Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima
Odgojno obrazovni radnici postupaju prema Propisima, Zakonima i Pravilnicima.
Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera
- Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoskih mjera
- Izmjene i dopune Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera
https://www.unicef.hr/wp-content/uploads/2015/09/Stop_nasilju_medju_djecom_prirucnik.pdf
MEĐUVRŠNJAČKO NASILJE - EMISIJA ZA UČENIKE I RODITELJE
https://skolski.hrt.hr/emisije/865/meduvrsnjacko-nasilje
.png){kind=logo}
